Činjenice: negativne posljedice pretilosti!
Objavljeno 11.8.2010.
Pretilost je kronična bolest, kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnih naslaga u organizmu i povećanja tjelesne težine. U pubertetu je jednako učestala kod oba spola, dok kasnije je veći broj pretilih žena u odnosu na muškarce.
Za određivanje stupnja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih metoda:
Osobe čiji je ITM od 20-25 imaju normalnu tjelesnu težinu, osobe čiji je ITM od 25-30 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, one s ITM od 30-35 smatramo pretilim, a osobe čiji je ITM preko 40 smatramo ekstremno pretilim.
Opseg struka mjeri se radi određivanja tipa pretilosti. Naime, u praksi razlikujemo 2 tipa pretilosti odnosno načina raspodjele masnog tkiva na tijelu:
Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak masti u tijelu. To se mjerenje provodi pomoću sprave zvane kaliper i to na nekoliko mjesta na tijelu. Postotak tjelesne masti veći od 25% kod muškaraca, te veći od 30% kod žena upućuje na pretilost.
Uzroke sve više prisutne pretilosti možemo primarno potražiti u energetskoj neravnoteži – preobilan unos hrane u odnosu na potrošnju. Sjedilački način života uzeo je svoj danak. Ipak nije sve tako jednostavno kao što se čini iz gornje rečenice – koliko uneseš, potroši i stvar riješena. Svoj utjecaj imaju i genetički, nasljedni, psihološki i socijalni uzroci. Najmanji je postotak pretilosti uzrokovano hormonalnim poremećajima.
Udruga za prevenciju prekomjerne težine donijela je listu najčešćih razloga koji pogoduju nastanku prekomjerne tjelesne težine, a to su:
Ono zbog čega je pretilost najopasnija je to što utire put mnogim kroničnim bolestima poput:
Životni vijek pretile osobe je obično kraći u odnosu na osobu normalne težine. Također, najnovija istraživanja pokazala su da žene s prekomjernom težinom, odnosno s visokim indeksom tjelesne mase, koje se podvrgnu postupku umjetne oplodnje, imaju dvaput veći rizik od spontanog pobačaja.
Prekomjerna tjelesna težina drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva (prvi je pušenje), a šesti je najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti.
Stoga ako se ne želite boriti sa većinom gore navedenih posljedica – jedite malo i redovito, hodajte barem 30 minuta dnevno i nemojte zaboraviti da nijedna krajnost nije dobra.
Kristina Božac, dipl. nutricionist
Objavljeno 11.8.2010.
Pretilost je kronična bolest, kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnih naslaga u organizmu i povećanja tjelesne težine. U pubertetu je jednako učestala kod oba spola, dok kasnije je veći broj pretilih žena u odnosu na muškarce.
Za određivanje stupnja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih metoda:
- određivanje indeksa tjelesne mase (ITM) (eng. BMI – body mass index)
- mjerenje opsega struka
- mjerenje debljine kožnog nabora
Osobe čiji je ITM od 20-25 imaju normalnu tjelesnu težinu, osobe čiji je ITM od 25-30 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, one s ITM od 30-35 smatramo pretilim, a osobe čiji je ITM preko 40 smatramo ekstremno pretilim.
Opseg struka mjeri se radi određivanja tipa pretilosti. Naime, u praksi razlikujemo 2 tipa pretilosti odnosno načina raspodjele masnog tkiva na tijelu:
- GINOIDNI (oblik kruške) – tipičan za žene (masno tkivo se nakuplja ispod struka,u donjem dijelu trbuha, na stražnjici, kukovima i bedrima)
- ANDROIDNI (oblik jabuke) – tipičan za muškarce (nakupljanje masnog tkiva oko struka)
Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak masti u tijelu. To se mjerenje provodi pomoću sprave zvane kaliper i to na nekoliko mjesta na tijelu. Postotak tjelesne masti veći od 25% kod muškaraca, te veći od 30% kod žena upućuje na pretilost.
Uzroke sve više prisutne pretilosti možemo primarno potražiti u energetskoj neravnoteži – preobilan unos hrane u odnosu na potrošnju. Sjedilački način života uzeo je svoj danak. Ipak nije sve tako jednostavno kao što se čini iz gornje rečenice – koliko uneseš, potroši i stvar riješena. Svoj utjecaj imaju i genetički, nasljedni, psihološki i socijalni uzroci. Najmanji je postotak pretilosti uzrokovano hormonalnim poremećajima.
Udruga za prevenciju prekomjerne težine donijela je listu najčešćih razloga koji pogoduju nastanku prekomjerne tjelesne težine, a to su:
- genetska predispozicija
- usporen metabolizam i loša probava
- nepravilne prehrambene navike
- nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost
- preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane
- pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer), preskakanje obroka (osobito doručka)
- dugi sati bez jela- načelo "gladovanja i prejedanja"
- nepridržavanje pravila pet manjih obroka tijekom dana
- nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani
- nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam
- nekontroliran unos šećera i slatkiša
- unos kalorijski bogate, a nutritivno siromašne hrane (grickalice, slatkiši)
- unos alkohola, gaziranih i zaslađenih pića
- veliki unos soli u organizam
- nedovoljno sna
- lijekovi koji izazivaju debljanje (antidepresivi)
- zadržana prekomjerna tjelesna težina dobivena tijekom trudnoće
- stres
Ono zbog čega je pretilost najopasnija je to što utire put mnogim kroničnim bolestima poput:
- hipertenzije (povećanog krvnog tlaka)
- bolestima srca i krvnih žila
- šećerne bolesti (tip II)
- raka (kod žena: grlić maternice, žuč, jajnici, dojke, crijeva; kod muškaraca: crijeva, rektum, prostate)
- zastoj u disanju tijekom sna
- osteoarthritis
- giht (visok udio urične kiseline u krvi)
- bolesti žučnog mjehura i kamenac
Životni vijek pretile osobe je obično kraći u odnosu na osobu normalne težine. Također, najnovija istraživanja pokazala su da žene s prekomjernom težinom, odnosno s visokim indeksom tjelesne mase, koje se podvrgnu postupku umjetne oplodnje, imaju dvaput veći rizik od spontanog pobačaja.
Prekomjerna tjelesna težina drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva (prvi je pušenje), a šesti je najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti.
Stoga ako se ne želite boriti sa većinom gore navedenih posljedica – jedite malo i redovito, hodajte barem 30 minuta dnevno i nemojte zaboraviti da nijedna krajnost nije dobra.
Kristina Božac, dipl. nutricionist